Agencija za Bankarstvo Republike Srpske

Šta je informacioni list?

U toku pregovora, prije ugovaranja korišćenja nekog proizvoda ili usluge, finansijska organizacija je obavezna korisniku uručiti standardni informacioni list, koji ima značenje ponude za dati proizvod ili uslugu. Bitno je znati da informacioni list sadrži sve bitne elemente i uslove proizvoda ili usluge (vrsta, iznos, trajanje, kamatne stope, naknade, sredstva obezbjeđenja, prava korisnika itd.), da bi korisnik mogao da uporedi proizvode ili usluge iste vrste kod različitih finansijskih organizacija i donese odluku o izboru.

Korisnik uvijek ima pravo da zatraži od finansijske organizacije potrebna objašnjenja u pogledu sadržaja informacinog lista, odnosno uslova finansijske usluge koja mu se nudi. Jako je važno da iskoristite sve mogućnosti za dobijanje potrebnih informacija, kako bi mogli donijeti odgovornu i što povoljniju finansijsku odluku.

Pravo korisnika da dobije nacrt ugovora?

Prije zaključenja ponuđenog ugovora, korisnik ima pravo da zahtjeva da mu finansijska organizacija preda besplatan nacrt ugovora, te da sadržaj nacrta, u roku koji je naznačen u standardnom informacionom listu, razmotri izvan prostorija finansijske organizacije.

To omogućava da korisnik može detaljno sagledati sadržaj budućeg ugovora, tražiti dodatna pojašnjenja i otkloniti nejasnoće u ugovornim odredbama ili zatražiti izmjenu odredaba koje nisu prihvatljive.

Bitno je istaći da je i u ovoj pregovaračkoj fazi finansijska organizacija dužna da osigura primjerenu zaštitu korisnika i da se pridržava načela ravnopravnog odnosa korisnika prema finansijskoj organizaciji.

Iznos naknada i troškova koje finansijske organizacije naplaćuju korisnicima?

Ovo je veoma značajno pitanje za korisnike, jer neposredno utiče na konačnu cijenu usluge ili proizvoda koje korisnik namjerava da koristi.  

Svaka finansijska organizacija svojim aktima (npr. Odluka o naknadama, Tarifa naknada i slično) određuje naknade i troškove za svaku pojedinačnu uslugu ili proizvod koji ima u ponudi. Naknade i troškovi koji se naplaćaju za vršenje određene usluge su obavezni elementi ugovora sa finansijskom organizacijom o korišćenju finansijske usluge ili proizvoda, što znači da moraju biti regulisani u tom ugovoru. Zbog toga, kada korisnik i finansijska organizacija ugovorom  regulišu obavezne elemente predviđene zakonom, ugovor ne može da sadrži odredbe koje upućuju na akte poslovne politike finansijske organizacije (npr. odluke, tarife i slično)(član 141. stav 6. Zakona o bankama Republike Srpske).

S tim u vezi, važno je imati u vidu da na tržištu postoje razlike u visini naknada. U cilju kontrole i smanjenja svojih troškova, savjetujemo korisnike da se, prije odluke o korišćenju bilo koje finansijske usluge detaljno informišu o svim vrstama i iznosima naknada i troškova koji se odnose na datu uslugu, i to kod više finansijskih organizacija, a zatim da se odluče za korišćenje one usluge koja odgovara njihovim ekonomskim mogućnostima, potrebama i očekivanjima. Detaljne informacije o naknadama i troškovima možete pronaći u poslovnim prostorijama i na internet stranicama svake finansijske organizacije, a za precizne obračune po vrsti i iznosu neophodno je neposredno ostvariti kontakt sa finansijskom organizacijom.

Fiksna i promjenjiva kamatna stopa?

Jedan od bitnih i obaveznih elemenata ugovora o kreditu jeste kamatna stopa.

Karakteristika fiksne kamatne stope jeste da ona u svom nominalnom iznosu ostaje nepromijenjena (ista) u toku ugovorenog perioda, za razliku od promjenjive kamatne stope koja se u nominalnom iznosu mijenja, zavisno od promjene ugovorenih promjenjivih elemenata koji se zvanično objavljuju (npr. Euribor, Libor, prosječna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i slično).

Finansijska organizacija je uvijek dužna da predvidi i ugovori jasne uslove i kriterijume promjenjivosti kamatne stope. Promjenom kamatne stope dolazi do povećanja (ili smanjenja) iznosa rate ili anuiteta, što korisnici posebno moraju imati u vidu prije zaključenja ugovora.

Obavještenje o promjenjivoj kamatnoj stopi?

Ukoliko je ugovorena promjenjiva nominalna kamatna stopa finansijska organizacija je dužna o svakoj izmjeni kamatne stope da obavijesti korisnika u pisanom ili elektronskom obliku i to prije početka primjene izmjenjene stope, odnosno periodično, u skladu s ugovorom i u tom obavještenju navesti datum od kada se primjenjuje izmijenjena stopa. U navedenom slučaju, pored obavještenja, finansijska organizacija mora korisniku besplatno da dostavi i novi otplatni plan, koji uvijek mora biti dostupan za vrijeme trajanja ugovornog odnosa.

Izmjena obaveznih elemenata ugovora o kreditu?

Ukoliko finansijska organizacija namjerava da izmjeni neki od obaveznih elemenata ugovora, obavezna je da pribavi pisanu saglasnost svih učesnika u kreditnom odnosu (korisnika, sadužnika, jemca i ostalih) prije primjene bilo kakve izmjene, osim kada je u pitanju izmjena ugovorene promjenljive kamatne stope. Ukoliko korisnik nije saglasan sa izmjenama obaveznih elemenata ugovora, finansijska organizacija ne može jednostrano izmjeniti uslove iz ugovora, niti ugovor jednostrano raskinuti, odnosno otkazati, osim u posebnim slučajevima koji su predviđeni zakonom.

Plaćanje kamate i naknade kod prijevremene otplate kredita?

Korisnik ima pravo da vrati kredit u bilo kom momentu, u potpunosti ili djelimično. U tom slučaju, korisnik nema obavezu da plati redovne kamate i troškove za preostali period trajanja tog ugovora (prijevremena otplata kredita), već samo do dana prijevremene otplate kredita. Korisnik je dužan da, u roku koji je ugovoren, unaprijed obavijesti finansijsku organizaciju o namjeri da prijevremeno otplati kredit.

Finansijska organizacija ima pravo na opravdanu i ugovorenu naknadu troškova u vezi sa prijevremenom otplatom kredita, i to:

  • ako je iznos prijevremene otplate kredita u periodu od godinu dana veći od 10.000,00 KM, i
  •         najviše do 1% iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje, ako je period između prijevremene otplate i roka ispunjenja obaveze iz ugovora jednak ili duži od jedne godine, a najviše 0,5% ako je taj period kraći od jedne godine.
Važno je znati da finansijska organizacija nema pravo na naknadu troškova prijevremene otplate kredita:

  • ako je otplata izvršena na osnovu zaključenog ugovora o osiguranju koji je služio za obezbjeđenje otplate
  • ukoliko se prijevremena otplata vrši u periodu u kojem se primjenjuje promjenjiva kamatna stopa i
  • u slučaju otplate dozvoljenog prekoračenja na računu. 

Stopa zatezne kamate u slučaju kašnjenja u plaćanju obaveza?

Obavezni element ugovora o kreditu je i stopa zatezne kamate koja se primjenjuje u slučaju kašnjenja u izmirenju novčanih obaveza. Dužnici koji zakasne sa ispunjenjem novčane obaveze (duga), pored glavnice, duguju i zateznu kamatu na taj iznos duga.

Prema Zakonu o zateznoj kamati (“Službeni glasnik Republike Srpske broj 61/18) stopa zatezne kamate je 0,03% dnevno i kamata se obračunava po toj stopi sve do dana isplate duga. (Npr. ukoliko bi korisnik kasnio 30 dana sa ispunjenjem novčanog duga u iznosu od 1.000,00 KM, pored tog duga, on bi dugovao i zatezne kamate u iznosu od 9,00 KM). Ista stopa primjenjuje se na sve slučajeve u kojima zatezna kamata nije propisana posebnim zakonom.

Veoma je važno znati da je Zakonom o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ“ broj 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89 i “Službeni glasnik Republike Srpske broj 17/93, 3/96, 39/03 i 74/0461/18)(dalje: ZOO) propisano da, ako je stopa ugovorene kamate viša od stope zatezne kamate, onda će se u slučaju dužnikovog kašnjenja obračunavati ta ugovorena kamata. Dakle, finansijska organizacija može, na svoja dospjela potraživanja prema korisniku, da obračunava i naplaćuje ili zakonsku zateznu kamatu (0,03% dnevno, odnosno po stopi iz nekog posebnog zakona) ili da, kao stopu zatezne kamate, primjenjuje stopu ugovorene redovne kamate (ukoliko je ona viša).

Ustupanje potraživanja i kupoprodaja plasmana finansijske organizacije?

U skladu sa zakonom, finansijska organizacija svoje potraživanje iz ugovora koji je zaključila sa fizičkim licem - korisnikom finansijskih usluga može ustupiti isključivo drugim bankama ili finansijskim organizacijama koje imaju dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Republike Srpske (dalje: Agencija). Finansijska organizacija je dužna da obavijesti korisnika o ustupanju potraživanja.

Druga finansijska organizacija ne može korisnika dovesti u nepovoljniji položaj od položaja koji bi imao da potraživanje nije ustupljeno (preneseno), niti korisnik u tom slučaju može biti izložen bilo kakvim dodatnim troškovima.

Evidencije podataka i zaduženja u Centralnom registru kredita (CRK)?

Odlukom o Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u Bosni i Hercegovini Centralne Banke BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 44/19), uređen je Centralni registar kredita (dalje: CRK) koji predstavlja elektronsku zbirku podataka (evidenciju) o kreditnim i drugim zaduženjima poslovnih subjekata i fizičkih lica.

Učesnici u CRK su obavezni da za svako zaduženje fizičkog lica koje vode, na dnevnoj osnovi, dostavljaju propisane podatke u CRK i odgovorni su za tačnost i ažurnost dostavljenih podataka. Evidencije svih kredita i drugih zaduženja dostupne su kroz dva izvještaja:

    Zaštita ličnih podataka kod evidencija u CRK-a?

    Obzirom da izvještaji u CRK-a sadrže lične podatke, u skladu sa zakonom, svaki pristup izvještajima treba podrazumjevati saglasnost nosioca podataka. Drugim riječima, niko kome niste dali pismenu saglasnost za pristup podacima, nema pravo uvida u ove izvještaje.

    Imajte u vidu da, ukoliko namjeravate biti nekom sadužnik ili jemac, finansijska organizacija je dužna prethodno međusobno informisati korisnika, jemca ili drugo lice koje lično obezbjeđuje ispunjenje obaveze korisnika, uz njihovu pisanu saglasnost, i upoznati ih sa dokumentacijom i podacima pribavljenim u postupku procjene kreditne sposobnosti, kao i o tome da neki učesnik posla nije saglasan sa saopštavanjem podataka o njegovoj ličnosti ostalim učesnicima.

    Šta je to valutni rizik?

    Finansijske organizacije mogu odobravati kredite indeksirane u stranoj valuti (evro, dolar itd.) ili tzv. kredite sa valutnom klauzulom, odnosno definisati tip kursa valute koji se primjenjuje pri odobravanju i otplati kredita, kao i datume obračuna. Kod kredita sa valutnom klauzulom iznos odobrenog kredita se vezuje uz vrijednost kursa strane valute, a plaćanje po tom kreditu se vrši u domaćoj valuti (Konvertibilna marka). Promjenom kursa valute u kojoj je ugovoren kredit u odnosu na domaću valutu (valutni rizik), može doći do povećanja (i smanjenja) iznosa rate ili anuiteta, što korisnici posebno moraju imati u vidu prije zaključenja ugovora.

    Od kada se primjenjuju odredbe o zaštiti prava i interesa korisnika finansijskih usluga?

    Odredbe Glave VI Zakona o bankama Republike Srpske o zaštiti prava i interesa korisnika finansijskih usluga finansijske organizacije su obavezne da primjenjuju od 01.12.2011. godine, a sve ugovore koje su bile zaključile prije tog datuma bile su obavezne da usklade sa ovim odredbama u roku od šest mjeseci, tj. do 01.06.2012. godine.

    Na koje iznose kredita se ne primjenjuju odredbe o zaštiti prava i interesa korisnika finansijskih usluga?

    Na ugovore o kreditu u iznosu manjem od 400,00 KM i većem od 150.000,00 KM se ne primjenjuju odredbe o zaštiti prava i interesa korisnika finansijskih usluga u Republici Srpskoj, što korisnici treba da imaju u vidu prilikom ugovaranja.

    Da li se odredbe o zaštiti prava i ineteresa korisnika finansijskih usluga primjenjuju i na pravna lica?

    Pravna lica nisu predmet zaštite u smislu odredaba Glave VI Zakona o bankama Republike Srpske kojim se reguliše zaštita korisnika finansijskih usluga. Ove odredbe se primjenjuju isključivo u odnosu na fizička lica, i to samo ona koja stupaju u odnosa sa finansijskom organizacijom radi korišćenja usluga u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti.

    Da li me Ombudsman može osloboditi ugovorom preuzetih obaveza?

    Organizacioni dio Ombudsman za bankarski sistem Republike Srpske (dalje: Ombudsman) ne može korisnika finansijske usluge (dalje: korisnik), jemca ili drugo lice, osloboditi zakonito utvrđenih obaveza iz ugovora. 

    U okviru Ombudsmana se sprovode tzv. vansudski postupci - razmatranje prigovora korisnika i posredovanje, radi pokušaja mirnog rješavanja spornih odnosa među strankama. Zbog ovakve prirode, u tim postupcima se ne donose obavezujuće odluke, niti se strankama može nametati rješenje spornog odnosa.

    Kako me Ombudsman može zaštititi povodom podnesenog prigovora?

    Na osnovu saznanja i informacija prikupljenih u postupku po prigovoru, i nakon izjašnjenja finansijske organizacije, Ombudsman može da*:

    1. Predloži mirno rješenje spornog odnosa (posredovanje, medijaciju) između korisnika i finansijske organizacije;

    2. Preporuči finansijskoj organizaciji da, u cilju rješavanja spornog odnosa, preduzme određene radnje ili otkloni nedostatke koji su prouzrokovali spor;

    3. O utvrđenom stanju informiše druge nadležne organizacione dijelove Agencije radi  daljeg postupanja i izvršavanja poslova iz okvira njihovih ovlašćenja;

    4. Informiše i upućuje korisnika (davanjem odgovora, preporuka, mišljenja i uputstava) u vezi sa ostalim aktivnostima i mogućnostima za okončanje spora.

    *grafički prikaz postupka pogledati u brošuri “Kako da štitite i ostvarite svoja prava?“ na zvaničnoj internet stranici Agencije. 

    Da li se mogu obratiti Ombudsmanu ukoliko se o predmetu mog prigovora već raspravlja u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom?

    Ukoliko je sud ili drugi nadležni organ donio pravnosnažnu odluku o pitanju koje je predmet spornog odnosa između korisnika i finansijske organizacije, Ombudsman ne može postupati po Vašem prigovoru ili sprovoditi postupak posredovanja (medijacije) o istoj pravnoj stvari.

    U drugim slučajevima, postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom Vas ne sprečava da zaštitu prava ostvarujete i podnošenjem prigovora, prvo finansijskoj organizaciji i, nakon toga, Ombudsmanu.

    S druge strane, treba znati da ni postupak razmatranja prigovora ili posredovanja između korisnika i finansijske organizacije ne sprečava ostvarivanje njihovog prava na sudsku zaštitu pred nadležnim sudom, u skladu sa zakonom.

    Pravo korisnika na gašenje računa?

    U skladu sa Zakonom o bankama Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske broj 4/17, 19/18 i 54/19) korisnik ima pravo na besplatno gašenje računa. U tom slučaju, potrebno je da korisnik prethodno izmiri preostale obaveze koje su nastale korištenjem računa i da podnese zahtjev banci u pisanoj formi.

             Izvještaj o ukupnim tekućim zaduženjima fizičkog lica (BF1);

             Izvještaj o ukupnim isteklim/otplaćenim zaduženjima fizičkog lica, za posljednjih pet godina od momenta isteka/otplate (BF2).