Finansijska edukacija građana:  Šta trebam znati o kreditima?

Finansijska edukacija građana:  Šta trebam znati o vrstama kamata?

Finansijska edukacija građana:  Šta trebam znati o osiguranjima i osiguranju kredita?

Kredit je određeni novčani iznos koji je banka ustupila na korišćenje klijentu na određeno vrijeme pod određenim uslovima i uz plaćanje naknade – kamate, kao cijene korišćenja tih sredstava. Krediti prema svojoj namjeni mogu biti nenamjenski ili gotovinski i namjenski kao što su: potrošački, stambeni, investicioni ili krediti za obrtna sredstva. Poslovima kreditiranja pravnih i fizičkih lica mogu se baviti isključivo banke i druga pravna lica koja su dobila dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Kamata predstavlja cijenu koju plaća dužnik (klijent) zajmodavcu (banka) za korišćenje sredstava. Kada se kamata izrazi u procentima dobijamo kamatnu stopu, čija visina  zavisi od vrste kredita, roka korišćenja kredita, instrumenata obezbjeđenja naplate potraživanja, uslova na tržištu, konkurencije, stope inflacije, kreditnog rejtinga zemlje i dr. 

Nominalna kamatna stopa - kamatna stopa koja predstavlja procenat koji određuje koliko se novčanih jedinica plaća po jedinici kredita i koristi se za obračun redovne kamate po datom kreditu. Može biti fiksna ili promjenljiva.

Konformna kamatna stopa je stopa po kojoj se dobija isti iznos kamate bez obzira da li se kamata obračunava jedanput na kraju perioda otplate ili više puta u toku same otplate kredita.

Proporcionalna kamatna stopa je stopa po kojoj se dobija različiti iznos kamate u zavisnosti od toga da li se kamata obračunava jedanput na kraju perioda otplate ili više puta u toku same otplate kredita. Naime, ukoliko se kamata obračunava više puta u toku perioda otplate dobija se veći iznos ukupne kamate, nego da je obračunata samo jednom na kraju perioda otplate kredita. Ukoliko se proporcionalna kamatna stopa na godišnjem nivou svodi na mjesečnu kamatnu stopu, onda se ona može dobiti jednostavnim dijeljenjem godišnje kamatne stope brojem obračunskih perioda, npr. ako je godišnja kamatna stopa 6%, mjesečna se dobija kada 6% podijelimo brojem mjeseci 12 i dobijamo da mjesečna iznosi 0,5%.

Efektivna kamatna stopa (EKS) predstavlja stvarnu cijenu kredita i omogućava lakše sagledavanje i upoređivanje uslova pod kojima različite banke nude iste kredite. Efektivna kamatna stopa, pored nominalne kamatne stope, uključuje naknade i provizije koje klijent plaća banci za odobravanje kredita. Ukoliko je riječ o kreditima koji se odobravaju uz depozit, EKS obuhvata i prihod po osnovu kamate koju banka plaća na taj depozit. Međutim, treba imati u vidu da postoji jedan dio troškova koji se ne uključuju u EKS, kao što su:  promjene deviznog kursa ukoliko je kredit sa valutnom klauzulom, troškovi procjene vrijednosti sredstava obezbjeđenja kredita, troškovi raznih uvjerenja, potvrda, dozvola i rješenja nadležnih organa, troškovi Kreditnog biroa,.. Ovi troškovi ne uključuju se u obračun EKS s obzirom da nisu poznati na dan obračuna EKS, ali mogu nastati u toku realizacije ugovora o kreditu, ili ne predstavljaju prihod banke.

Interkalarna kamata je kamata koja se obračunava i naplaćuje samo od momenta kada vam se odobri kredit do momenta kada počnete da ga otplaćujete, odnosno do naplate prve rate. U zavisnosti od poslovne politike, banka može obračunatu interkalarnu kamatu da pripiše glavnici duga i naplati je preko anuiteta/rata ili odjednom – poslije isteka korišćenja kredita. Ukoliko banka obračunava interkalarnu kamatu, trebalo bi prije zaključenja ugovora provjeriti sa službenicima banke kada bi bilo najbolje da vam se isplati kredit da bi interkalarna kamata bila što manja.

Zatezna kamata je kamata koja se obračunava i naplaćuje ukoliko klijent nije izmirio obaveze o roku u skladu sa odredbama zaključenog ugovora.

EURIBOR ili evropska međubankarska stopa (engl. „Euro Interbank Offered Rate”) predstavlja referentnu kamatnu stopu baziranu na prosječnoj kamatnoj stopi po kojoj banke jedna drugoj posuđuju novac na međubankarskom tržištu. Vrijednost EURIBOR -a određuje Evropska bankarska federacija svakog dana.

Anuitet (rata) kredita je redovna, najčešće mjesečna, isplata novčanog iznosa sastavljenog od dijela glavnice i dijela kamate obračunate po nominalnoj kamatnoj stopi, koju klijent mora da plati na ime postepene otplate kredita. Pored mjesečne, može biti i kvartalna, polugodišnja, godišnja, u zavisnosti od toga kako je ugovoreno. Anuitet, odnosno rata sastoji se iz dijela glavnice duga i dijela koji se odnosi na dospjelu kamatu. Anuitet kod kredita fizičkim licima uglavnom je isti u svim periodima otplate, izuzev za posljednji kada može biti različit. Postoji način obračuna kada se anuitet (rata) mijenja po periodima otplate jer se plaća uvijek isti dio glavnice, a kamata se obračunava na ostatak duga. Kamata se u oba načina otplate kredita obračunava na ostatak duga. Prilikom zaključivanja ugovora o kreditu banka treba da upozna klijenta o bitnim elementima kredita i to putem sačinjenog pregleda svih elemenata otplate kredita.

Grejs period je period u kome je kredit stavljen na raspolaganje korisniku, ali nije još započeta otplata glavnice kredita. U ovom periodu obično se obračunava kamata na cjeloukupan iznos kredita, te korisnik kredita plaća veću ukupnu kamatu nego što bi platio da ne koristi grejs period.

Kredit sa valutnom klauzulom je kredit izražen u KM i sadrži klauzulu kojom banka u slučaju promjene vrijednosti KM prema EUR-u u vrijeme otplate kredita, ima pravo preostali iznos glavnice kredita konvertovati u EUR po srednjem kursu Centralne banke, čime se korisnik kredita obavezuje da dalje otplate kredita izvršava po utvrđenom kursu Centralne banke KM u odnosu na EUR na dan dospijeća i plaćanja kredita.

Kredit vezan za stranu valutu, najčešće za švajcarski franak, je kredit izražen u određenoj stranoj valuti i sadrži klauzulu kojom se otplata kredita vezuje za kretanje kursa te valute. Za korisnike ova vrsta kredita sa sobom nosi i visoke rizike – rizik promjene kursa te valute, odnosno neizvjesnost za korisnika kredita u pogledu ukupne obaveze po osnovu uzetog kredita, a time i njegove mogućnosti otplate kredita u ugovorenom roku. Od ove vrste rizika možete da se zaštitite jedino ukoliko su vaši redovni mesečni neto prihodi, iz kojih otplaćujete kredit (npr. zarada), vezani za istu stranu valutu.

Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava klijentu u svrhu izmirenja njegovih obaveza stvorenih po osnovu jednog ili više dobijenih kredita kod jedne ili više banaka. Uzimanjem kredita za refinansiranje klijent dobija mogućnost da jednim novim kreditom izmiri jednu ili sve postojeće obaveze prema bankama bez obzira da li su one dospjele za plaćanje ili ne. Ukoliko se razmišlja o uzimanju kredita za refinansiranje najprije treba provjeriti isplativost samog refinansiranja. Naime, bez obzira što novi kredit može ispuniti osnovni cilj – smanjiti visinu mjesečne rate, treba imati na umu da prilikom produženja roka otplate ukupni troškovi po osnovu kamate rastu. Takođe, treba voditi računa da gotovo sve banke naplaćuju proviziju za prijevremenu otplatu kredita, što povećava troškove za dobijanje novog kredita.

Kreditna sposobnost je finansijska sposobnost dužnika da vrati uzeti kredit, uvećan za odgovarajući iznos kamate, o roku dospijeća. Svaka banka pojedinačno ocjenjuje vašu kreditnu sposobnost na osnovu izvještaja Centralnog registra kredita o vašoj kreditnoj zaduženosti i urednosti u izmirivanju obaveza, kao i na osnovu ostale dokumentacije (vrsta hipoteke, mjesečni prihodi i dr.).

Nenamjenski/gotovinski kredit nema ugovorenu namjenu i korisnik samostalno odlučuje o upotrebi sredstava kredita. U ovu grupu kredita spadaju gotovinski krediti, dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu, kreditne kartice i slično. Kod odobrenja nenamjenskih kredita iznos kredita ne može biti veći od 50.000,00 KM, a maksimalan rok otplate je do 10 godina.

Prijevremena otplata kredita je pravo korisnika kredita da, u potpunosti ili djelimično, vrati kredit prije ugovorenog roka. Korisnik je dužan da o namjeri prijevremene otplate pismenim putem unaprijed obavijesti banku ili drugog kreditora, na način kako je definisano ugovorom o kreditu. 

Banka ne može zahtijevati naknadu za prijevremenu otplatu kredita:

1. ako naknada ili njen iznos nisu ugovoreni,

2. ako se otplata vrši u toku perioda za koji je ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa,

3. ako je otplata bila učinjena na osnovu zaključenog ugovora o osiguranju čija je namjena obezbjeđenje otplate,

4. ako je iznos prijevremene otplate kredita u periodu od godinu dana manji od 10.000,00 KM (banke) ili 5.000,00 KM (MKO), i

5. u slučaju izmirenja dozvoljenog prekoračenja po računu.

LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate) ili Londonska međubankarska stopa predstavlja prosječnu kamatnu stopu po kojoj izabrane banke, u okviru određenih panela (za evro, US dolar, švajcarski franak, britansku funtu i japanski jen), međusobno posuđuju i pozajmljuju novac na londonskom monetarnom tržištu. Kamatna stopa LIBOR se određuje za svaki radni dan, i to za različite periode (od dnevne do godišnje). To znači da je svakog dana moguće provjeriti koja je zadnja vrijednost npr. tromjrsečne ili šestomjesečne stope LIBOR. Finansijske institucije širom svijeta koriste ovu stopu kao referentnu (bazičnu, polaznu) za izračunavanje cijena svojih usluga. Na primjer, kamatna stopa kod ugovora o kreditu se često određuje kao zbir, recimo, šestomjesečne stope LIBOR i određene marže (kamatna matna stopa = 6M Libor + 2,50 %). Zbog toga, porast ili smanjenje njene vrijednosti utiče na porast ili smanjenje kamatnih stopa za različite bankarske proizvode.

Revolving kredit predstavlja vrstu nenamjenskog kredita, bez unaprijed određenog roka otplate, i uz mogućnost korištenja dijela ili cijelog iznosa koji je banka stavila na raspolaganje korisniku. Korisnik ima obavezu povrata iskorištenog iznosa odmah ili u ratama koje ne mogu biti ispod ugovorenog minimuma. Samu dinamiku otplate u okviru ugovora određuje korisnik, a ukupna cijena revolving kredita će zavisiti od brzine (dinamike) povrata ukupnog iznosa.